Za danas smo vam spremili jednu jako zanimljivu temu, a koja je usko povezana sa segmentom zdravlja. Naime, jako je bitno koje ulje koristitte za kuvanje, a mi danas govorimo o ulju kojeg skoro svako koristi u svojoj kuhinji….
Pravilno odabiranje ulja za prženje može značajno uticati na naše zdravlje. Nutricionisti upozoravaju da pri izboru ulja ne treba gledati samo tačku dimljenja, već i tip masnih kiselina, prisustvo antioksidanata te način na koji je ulje obrađeno. Ulja bogata polinezasićenim masnim kiselinama, poput običnog suncokretovog ulja, nisu najbolji izbor za prženje jer su sklonija oksidaciji, što može dovesti do nastanka štetnih spojeva koji povećavaju rizik od bolesti poput ateroskleroze, raka i neurodegenerativnih poremećaja.
Rafinirano maslinovo ulje
Prema dijetetičaru dr. Barteku Kulczyńskom, rafinirano maslinovo ulje je odličan izbor za prženje. S visokom tačkom dimljenja (oko 220°C), bogatstvom mononezasićenih masnih kiselina i prirodnih antioksidanata, pruža stabilnost pri visokim temperaturama. Za razliku od ekstra djevičanskog, koje je osjetljivije i više za hladnu upotrebu, rafinirano je otpornije na toplinu.
Ulje avokada
Avokadovo ulje ima neutralan okus i sličan profil masnih kiselina kao maslinovo ulje. Zbog vrlo visoke tačke dimljenja (oko 270°C), izuzetno je stabilno i pogodno za sve vrste prženja, uključujući i duboko prženje.
Suncokretovo ulje s visokim sadržajem oleinske kiseline
Ova verzija suncokretovog ulja (poznata i kao high-oleic) bogata je mononezasićenim masnim kiselinama i otpornija je na oksidaciju. To ga čini boljim izborom u odnosu na običnu varijantu, koja brzo degradira pri visokim temperaturama.
Obično suncokretovo ulje
Zbog visokog sadržaja polinezasićenih masnih kiselina, ovo ulje brzo oksidira pri zagrijavanju i može stvoriti štetne spojeve koji negativno utiču na zdravlje.
Ulje repice (kanola)
Iako često promovisano kao zdravo, rafinirano ulje repice može biti problematično ako se prodaje u prozirnim bocama koje ne štite od svjetlosti. Svjetlost ubrzava oksidaciju, pa se preporučuje birati hladno prešano ulje u tamnim bocama ili ga koristiti za kuvanje na nižim temperaturama.
Prženje hrane oslobađa slobodne radikale koji mogu oštetiti ćelije, narušiti funkciju jetre, srca i nervnog sistema, te povećati rizik od raka. Prženjem se često stvara i oksiholesterol – oksidirani oblik holesterola iz hrane životinjskog porijekla – koji je posebno štetan za krvne sudove i srce.
-
Izbjegavajte ponovnu upotrebu ulja: Svako ponovno zagrijavanje ulja povećava količinu štetnih spojeva.
-
Kontrolišite temperaturu: Koristite kuhinjski termometar kako biste spriječili pregrijavanje ulja i stvaranje dima.
-
Dodajte začine s antioksidansima: Kurkuma, đumbir, ruzmarin i cimet mogu pomoći u neutralizaciji štetnih slobodnih radikala.
-
Pržite u manjim količinama ulja: Sauté tehnika, gdje se koristi minimalna količina ulja, značajno smanjuje rizike.
-
Isprobajte zdravije metode: Kuhanje na pari, pečenje ili roštiljanje čuvaju hranjive tvari i smanjuju potrebu za uljem.
Birajući ulja s visokom tačkom dimljenja i prirodnim antioksidansima, poput rafiniranog maslinovog, avokadovog ili kokosovog ulja, te prateći savjete za kontrolu temperature i izbjegavanje ponovne upotrebe, možete značajno smanjiti štetne efekte prženja. Hrskava jela mogu biti dio uravnotežene ishrane – samo ako ih pripremate mudro. Podijelite ove informacije i pomozite drugima da donesu zdravije izbore u kuhinji!
