U nastavku današnjega članka, govorićemo o nekim horoskopskim znakovima, koji su poprilično inteligentniji od drugih. Mnogi ne vjeruju u ove stvari, ali ako nađete nekog jarca u društvu, shvatićete da ovaj tekst itekako ima smisla. 


Izuzetno inteligentni pojedinci posjeduju skup različitih osobina koje doprinose njihovoj briljantnosti. Ove osobe su urođeno talentirane, vješte u stvaranju inovativnih koncepata i obično pokazuju marljivu radnu etiku koja služi kao temelj njihovih postignuća.

Jeste li ikada razmišljali o čimbenicima koji pridonose različitim razinama inteligencije među pojedincima? Moguće je da astrologija drži ključ za razotkrivanje ove misterije.

Među astrološkim znakovima postoji nekoliko odabranih koji se naširoko smatraju najinteligentnijima. Blizanci, horoskopski znak koji karakterizira dualnost i svestranost, prvi je znak koji je ponovno stvoren.

Blizanci posjeduju izvanrednu sposobnost brzog usvajanja svježeg znanja, bilo putem online istraživanja ili prikupljanja informacija o potencijalnom poslodavcu. Njihova povećana svijest i vještina u komunikaciji čine ih iznimno inteligentnima. Njihova fleksibilnost i radoznalost potiču istraživački način razmišljanja i olakšavaju njihovu sposobnost stjecanja znanja.

Vodenjak je drugi znak zodijaka.

  • Osobe rođene u astrološkom znaku Vodenjaka u pravilu posjeduju izniman intelekt, a u njihovim redovima mogu se pronaći brojni glasoviti genijalci. Njihova se inteligencija često odražava u impresivnim rezultatima kognitivnih procjena, njihovoj vještini u osmišljavanju inovativnih rješenja za probleme i njihovoj nepokolebljivoj usredotočenosti. Ipak, vrijedi napomenuti da što je njihov intelektualni kapacitet veći, to je veća vjerojatnost emocionalne nestabilnosti.

Jarac, treći znak zodijaka.

Praktična mudrost koju posjeduju Jarci omogućuje im da se istaknu u raznim domenama, uključujući i područje znanja. Njihov izvanredan kapacitet pamćenja omogućuje im da zadrže čak i najsitnije detalje koji imaju značaj u njihovom svakodnevnom životu. Ova sposobnost primjene stečenog znanja daje im iznimnu vještinu i nepokolebljivo se sjećaju svega što su naučili.

Dodatni sadržaj:

Sljedećeg dana vjernici i pravoslavna crkva zajedno obilježavaju Veliku subotu, drugi dan kršćanske žalosti.

Na Veliku subotu, drugi dan kršćanske žalosti nakon Kristova raspeća na Golgoti na Veliki petak, vjernici obilježavaju svečani dan molitve i šutnje, jer se vjeruje da je Isus Krist taj dan proveo u podzemnom svijetu, poznatom kao Had.

  • Umjesto da se održava rano ujutro, jutro na Veliku subotu sada se održava navečer Velikog petka. Na mjestu Kristova groba stvara se prikaz Njegovog ukopa dok miris ispunjava zrak, a sudionici drže svijeće. Ovom prigodom slavi se Kristova pobjeda nad smrću i smatra se svetom subotom kada Spasitelj počiva u smrti.

U okviru ove pripovijesti, Spasitelj je ušao u stanje sna, uvjeravajući svoje sljedbenike da će uskrsnuti nakon tri dana. Posvećeni pojedinci izražavaju svoje štovanje nježnim pritiskom usana na sveto platno, koje se svečano iznosi ispred pravoslavnih oltara tijekom svetkovanja Velikog petka.

U hramovima se narod moli uz anđeoski koralni napjev, željno iščekujući Uskrsnuće, radosni blagdan koji simbolizira pobjedu života nad smrću i služi kao temelj kršćanske vjere.

U svim pravoslavnim hramovima vjerno se prakticira ovaj obred, au Jeruzalemu je Crkva Svetog groba središnja točka svih događanja, gdje se vjernici okupljaju svake Velike subote kako bi svjedočili godišnjem čudesnom očitovanju „Blagodatnog ognja.

Završetak korizme bit će sutra.

Tijekom Velike subote obustavlja se poljoprivredni rad, a žene se suzdržavaju od bavljenja ručnim radom. Osim toga, uobičajeno je činiti djela dobrote ili milosrđa na ovaj dan s namjerom da se drugima donese radost.

Na ovaj dan postoji osjećaj neizvjesnosti među pravoslavnim kršćanima u vezi s tim trebaju li postiti ili ne na Veliku subotu. Prema riječima svećenika, vjeruje se da unatoč tome što je subota obično dan bez posta i dopušteno je ulje tijekom posta, Veliku subotu treba postiti baš kao i Veliki petak. Ovaj dan u našoj zemlji obilježava se mnoštvom vjerovanja i tradicija. Obično se naziva zavalita subota, jer se vjeruje da je u tom tjednu učiniti dobro djelo od iznimne važnosti.

Vjernici se potiču da se suzdrže od ručnog rada, vezenja, lova i ribolova, osobito u ruralnim područjima, gdje je strogo zabranjeno klanje stoke i peradi.

U blizini Leskovca postoji izraz poznat kao “duga subota”, koji simbolizira produženu patnju koju je Krist podnio tijekom svog raspeća. U područjima Bosanske krajine i Hercegovine nazivaju je i “Crvena subota” zbog tradicije bojanje uskršnjih jaja, obično u crvenu boju, na ovaj dan. Prema popularnom narodnom vjerovanju, vjeruje se da se na Veliku subotu djelima dobrote ili milosrđa može poboljšati život.

Kao i uz svaki drugi kršćanski blagdan, uz njega je vezan niz poznatih zabrana.

Umjesto slavlja, preporučljivo je dan proslaviti na svečan način kroz tišinu, molitve i konzumiranje jednostavnih obroka.

Umjesto da podlegnete lijenosti, svjesno se potrudite biti proaktivni i izvršiti sve potrebne zadatke koji se odnose na pripremu i svečanosti ovog značajnog praznika.

  • Molimo vas da se suzdržite od bilo kakvog šivanja, krpanja ili ručnog rada. Savjetuje se da se danas suzdržite od bilo kakvih aktivnosti u vrtu ili polju, jer tradicionalna vjerovanja odvraćaju od takvih radnji na ovaj dan. Kako bi se osigurala privrženost pravoslavnih vjernika, nužno je navesti preporučene radnje za nadolazeći dan.

Preporučeno