Pravoslavni vjernici obilježavaju običaje tijekom Božićnog posta koji traje 40 dana i počinje 28. studenoga. Običaji koje slijedimo nisu povezani samo s onim što jedemo i pijemo, već i s našim ponašanjem u raznim aspektima života.
Zahtjevi ovog posta su intenzivni i zahtijevaju od našeg tijela da se na to prilagodi. Nalaže restrikciju masne hrane i alkohola, a sudionici se u cijelosti suzdržavaju od konzumiranja mesa ili jaja. Ulje i vino dopušteni su svim danima osim srijede i petka, koji su rezervirani za post samo na vodi. Riba je jedina iznimka subotom i nedjeljom.
Kako se pripremiti za Božićni post, Srpskainfo je dobila vrijedne savjete od Ene Tešić, magistrice nutricionizma. Prema njezinim riječima, bitno je voditi računa o prehrani i vrstama namirnica koje su idealne za konzumiranje tijekom posta. Ena je također dala nekoliko smjernica o tome što jesti u ovom razdoblju. Tijekom ljudske evolucije, post se prakticirao u različitim oblicima, što je dovelo do razvoja naših tijela da funkcioniraju bez određene hrane ili hrane u potpunosti kroz dulje razdoblje. Nekoliko studija pokazalo je da ograničavanje konzumacije životinjskih proizvoda i usvajanje prehrane koja se uglavnom sastoji od cjelovitih namirnica biljnog podrijetla pozitivno utječe na tjelesno i mentalno zdravlje, vitalnost i dugovječnost pojedinca. Kao nutricionistica s diplomom magistra preporučam fokusiranje na uvođenje novih prehrambenih navika i namirnica, a ne samo fokusiranje na ono što izbaciti pri provođenju bilo kakvih promjena u prehrani ili načinu života, ističe Tešić.
Njezina preporuka je sastaviti katalog popularnih, hranjivih jela i namirnica u kojima uživamo i koje znamo pripremati. Kad se nađemo u razmišljanju što jesti za ručak, možemo odlučiti pripremiti jednu od ovih namirnica s popisa. Kako biste olakšali produženi i nekomplicirani post, postoji nekoliko radnji koje možete poduzeti. Jedna od takvih radnji bila bi kupnja sastojaka za obroke koje namjeravate pripremiti unaprijed ili istraživanje novih recepata koji vas zanimaju. Ako ste zabrinuti zbog svoje sposobnosti da dobijete sve potrebne hranjive tvari i pravilno ih kombinirate, bilo bi mudro potražiti savjet stručnjaka ili proširiti svoje razumijevanje teme čitanjem renomirane literature. Prema savjetu stručnjaka, ove se mjere mogu poduzeti kako bi se poboljšalo vaše iskustvo posta.
Uvjerenje da je dobro zaokružena i zdrava prehrana složena i izazovna za usvajanje uobičajena je zabluda. U stvarnosti, provođenje takve dijete je relativno jednostavan proces. Kako bismo dali prioritet našem zdravlju i općoj dobrobiti, ključno je usredotočiti se na konzumaciju cjelovite hrane. Cjelovite namirnice su malo prerađene i imaju veću nutritivnu vrijednost kada su bliže svom prirodnom obliku. Nasuprot tome, visoko prerađenu hranu treba izbjegavati ili svesti na najmanju moguću mjeru jer ima smanjenu nutritivnu vrijednost i povećanu energetsku vrijednost, što znači da sadrži brojne kalorije, ali malo vitamina, minerala i vlakana. Štoviše, ova hrana sadrži razne umjetne dodatke, koji se koriste za produljenje roka trajanja.
Uključivanje veće količine voća i povrća u vašu dnevnu prehranu ključno je za održavanje zdravog načina života. Stručnjaci za prehranu preporučuju da konzumiramo predloženu zdravu i nemasnu cjelovitu hranu, kao što je prethodno spomenuto. Ova hrana uključuje svježe ili minimalno prerađeno voće i povrće, cjelovite žitarice i njihove derivate, mahunarke, orašaste plodove i sjemenke. Preporuča se ograničiti konzumaciju ribe i morskih proizvoda, te ih u potpunosti izbaciti za određene skupine kao što su trudnice, dojilje, mala djeca i starije osobe. To je zbog visokih razina teških metala, uključujući živu, koji mogu negativno utjecati na središnji živčani sustav i zdravlje srca. Međutim, nema potrebe brinuti o esencijalnim masnim kiselinama poput omega 3, budući da ih se, između ostalih zdravih masnoća, u izobilju može dobiti iz orašastih plodova i sjemenki. Što se tiče unosa proteina, mnogi su pojedinci zabrinuti kada smanjuju unos životinjskih proizvoda. Međutim, mahunarke, kao što su grah, grašak, zelene mahune, leća i slanutak, izvrstan su izvor proteina i iznimno su hranjive.
Tešić savjetuje da je pri odabiru voća i povrća optimalno odlučiti se za ono koje se uzgaja i bere u blizini, te u odgovarajućoj sezoni. Osim toga, važno je osigurati dovoljan unos tekućine, pri čemu su najpovoljniji nezaslađeni biljni čajevi i voda. Nemasna hrana se definira kao svaka namirnica koja ne sadrži sastojke životinjskog podrijetla. Hrana poput mliječnih proizvoda, jaja, mesa i alkoholnih pića ne smatra se nemasnom, osim biljnih alternativa poput soje, riže i kokosovog mlijeka. U razdoblju Božićnog posta važno je izbjegavati konzumaciju ovih masnih namirnica koje nisu dopušteni.
