Pomjeranje sata ponovo otvara staro pitanje: Hoće li Evropa jednog dana odustati od promjene vremena?

Promjena vremena već decenijama predstavlja dio života miliona ljudi, ali rasprava o tome da li je pomjeranje kazaljki još uvijek potrebno postaje sve glasnija. Dok jedni smatraju da je riječ o zastarjeloj navici, drugi upozoravaju da bi ukidanje donijelo nova pitanja na koja još nema jednostavnog odgovora.

U noći između subote i nedjelje, 26. oktobra 2025. godine, satovi će ponovo biti pomjereni jedan sat unazad, čime će početi zimsko računanje vremena. U praksi to znači da će se u tri sata ujutro kazaljke vratiti na dva sata, pa će građani dobiti dodatnih sat vremena sna

Za mnoge ljude ova promjena predstavlja prilagođavanje prirodnijem ritmu dana, posebno tokom jutarnjih sati kada raniji izlazak sunca donosi drugačiji osjećaj početka dana. Ipak, posljednjih godina sve češće se postavlja pitanje da li ova praksa i dalje ima opravdanje ili je ostala kao tradicija iz vremena kada su okolnosti bile drugačije.

Prelazak na zimsko računanje vremena 2025. godine biće zanimljiv i zbog datuma. Naime, 26. oktobar posljednji put bio je određen za ovu promjenu 2014. godine, što znači da se nakon jedanaest godina ponovo vraća isti termin.

Kako je nastala ideja o promjeni vremena

Pomjeranje sata nije moderna ideja, već praksa koja ima dugu historiju. Prvi put je uvedena tokom Prvog svjetskog rata, kada su pojedine države pokušavale pronaći načine da smanje potrošnju energije i bolje iskoriste dnevnu svjetlost.

Njemačka i Austro-Ugarska bile su među prvim zemljama koje su primijenile ovaj sistem. Ideja je bila da se tokom ljetnih mjeseci radni i svakodnevni život prilagodi dužem trajanju dnevne svjetlosti, čime bi se smanjila potreba za umjetnim osvjetljenjem.

Nakon toga praksa je prolazila kroz različite faze. U pojedinim periodima bila je ukidana, zatim ponovo vraćana, da bi tokom osamdesetih godina prošlog vijeka ponovo postala široko prihvaćena u mnogim državama.

Osim energetskih razloga, promjena vremena trebala je olakšati organizaciju transporta, trgovine i komunikacije među državama. Međutim, kako se društvo mijenjalo, počela su se postavljati pitanja da li su prvobitni razlozi i dalje dovoljno snažni.

Jedan od važnih trenutaka u modernoj raspravi bilo je istraživanje Evropske komisije iz 2018. godine, u kojem je učestvovalo više od 4,6 miliona ljudi. Veliki broj učesnika podržao je ukidanje sezonskog pomjeranja sata, navodeći probleme sa spavanjem, promjene bioritma i osjećaj umora kao razloge za takav stav.

Uticaj na zdravlje postao jedan od glavnih razloga za preispitivanje

Jedan od najčešćih argumenata protiv pomjeranja sata odnosi se na uticaj koji ova promjena može imati na svakodnevni život ljudi. Iako se radi samo o jednom satu, organizmu nekih osoba potrebno je određeno vrijeme da se prilagodi novom ritmu.

Kod nekih ljudi promjena može dovesti do problema sa snom, slabije koncentracije i osjećaja iscrpljenosti dok se tijelo ne navikne na novi raspored. Posebno osjetljive mogu biti osobe kojima je i inače teško prilagoditi se promjenama u rutini, poput djece i starijih osoba.

Pojedini stručnjaci ukazuju i na moguću povezanost između umora nakon promjene vremena i ponašanja u saobraćaju, jer manjak sna i smanjena pažnja mogu uticati na reakcije vozača.

Ipak, ne postoji potpuno jedinstven stav. Dok dio stručnjaka smatra da bi stalno računanje vremena bilo jednostavnije rješenje, drugi upozoravaju da bi izbor između stalnog ljetnog i stalnog zimskog vremena mogao donijeti nove probleme.

Najveća dilema: stalno ljeto ili stalna zima?

Upravo izbor trajnog sistema jedan je od razloga zbog kojih se promjena vremena još uvijek nije ukinula u većem dijelu Evrope. Nije dovoljno samo odlučiti da se satovi više neće pomjerati, već je potrebno dogovoriti koje vrijeme će ostati trajno.

Neke zemlje smatraju da bi stalno ljetno računanje vremena omogućilo duže večeri i više dnevnog svjetla nakon radnog vremena. Druge prednost daju zimskom računanju vremena jer ga povezuju sa prirodnijim ritmom čovjeka.

Evropski parlament je 2019. godine podržao prijedlog ukidanja sezonskog pomjeranja sata, ali konačna odluka nije sprovedena jer države članice nisu uspjele postići zajednički dogovor.

Dok se u Evropi još uvijek traži zajedničko rješenje, neke zemlje već su odavno odlučile da ne koriste sezonsko pomjeranje sata. Kina, Indija i Japan ne primjenjuju ovu praksu, dok su neke druge države napravile vlastite izbore.

U Sjedinjenim Američkim Državama pojedine savezne države, među kojima su Arizona i Havaji, ne pomjeraju satove. Australija takođe ima različite sisteme, jer pojedine savezne države koriste promjenu vremena, dok druge ne.

Ove razlike pokazuju koliko je teško pronaći rješenje koje bi odgovaralo svim područjima. Klima, geografski položaj i svakodnevne navike stanovništva značajno utiču na to kako ljudi doživljavaju promjenu vremena.

Za sada građani i dalje ostaju u sistemu koji podrazumijeva dva godišnja prilagođavanja sata. Jednom u proljeće vrijeme se pomjera unaprijed, a jednom u jesen vraća unazad.

Rasprava o budućnosti ove prakse vjerovatno će se nastaviti i narednih godina. Dok jedni smatraju da je došlo vrijeme za promjenu, drugi smatraju da postojeći sistem i dalje ima određene prednosti.

Možda najveće pitanje nije samo kada ćemo ponovo pomjeriti kazaljke, već da li će jednog dana uopšte postojati potreba da ih ponovo mijenjamo.