Tijekom mnogo godina u radnoj snazi, pojedinci se suočavaju sa širokim spektrom okolnosti i osobnosti. Jedna takva žena, nakon što je 35 godina svog života posvetila čišćenju, odlučila je svom šefu izraziti svoje misli posljednjeg dana prije mirovine, inzistirajući na tome da zaposlenici zaslužuju veće poštovanje. Ovaj čin hrabrosti zaokupio je britansku javnost kada je njezino anonimno pismo privuklo pažnju medija. Brzo se pretvorio u viralnu senzaciju na društvenim mrežama.
“Zdravo, moja damo. Sutra je moj posljednji dan na poslu. Sredio sam sredstva za čišćenje za kolegu koji će preuzeti moje dužnosti. Odlazim nakon što sam iskusio vaše grubo i neljubazno postupanje, što služi kao dokaz vašeg karaktera. Molim vas Imajte ovo na umu: U svijetu u kojem imate izbor da budete bilo tko, odaberite biti uljudan”, navodi se u pismu, a prenosi Mirror.
- Pismo koje je podijelila njezina kći sadržavalo je osjećaj: “Ovo je razlog zašto obožavam svoju majku. Nakon 35 godina rada kao čistačica, odlučila je ustati protiv svog užasnog poslodavca i svima otkriti sebe. Uživajte u mirovini !
Njezina objava dobila je više od 135 tisuća lajkova, a brojni pojedinci podijelili su vlastita iskustva. Jedna je žena primijetila: “Blago njoj! Moj je otac proveo 30 godina kao školski domar i suočavao se s poniženjima svojih kolega.” Druga je žena dodala: “Odrasla sam u obitelji koja mi je usadila uvjerenje da svaki posao zaslužuje poštovanje. Bilo da je netko čistačica ili vlasnik tvrtke, svaka uloga ima jednaku vrijednost i zaslužuje tretman s poštovanjem. Bravo za tvoju mamu!
BONUS TEKST:
Jeste li znali da drveće međusobno komuniciraju putem podzemnih mreža? Ovo fascinantno otkriće, poznato kao “Wood Wide Web”, analogno je internetu, ali umjesto kablova koristi gljivične niti. Ova mreža koju stvaraju mikorizne gljive biljkama i drveću da dijele resurse kao što su voda, ugljik, azot i druge hranljive tvari.
Mikorizne gljive uspostavljaju simbiotski odnos s korijenjem drveća. Tijekom ovog procesa, gljive apsorbiraju šećere i ugljik koji stabilno stvara fotosintezu, dok stablo zauzvrat dobiva vodu i minerale koje gljive izvode iz tla. Međutim, stvari postaju još fascinantnije – putem ove mreže, starija i veća stabla, poznata kao “majka stabla”, mogu prenositi hranljive tvari na mlađe ili slabije biljke, što im pomaže u opstanku.
Ova komunikacija ne obuhvaća samo razmjenu resursa. Istraživači su otkrili da kada je drvo napadnuto od strane insekata ili patogena, može slati kemijske signale kroz mrežu kako bi se upozorila obližnja stabla na opasnost. Na taj način, zdrava stabla imaju mogućnost unaprijed ojačati svoje obrambene mehanizme i pripremiti se za moguće prijetnje.
Zanimljivo je da su studije pokazale kako stabla iste vrste više pomažu jedni drugima nego stabla različitih vrsta, što sugerira postojanje “porodične solidarnosti” među biljkama. Na taj način, zdrava stabla može unaprijed ojačati svoje obrambene mehanizme i pripremiti se za moguće prijetnje.
Ovo otkriće mijenja našu percepciju prirode i šuma. Umjesto da ih smatramo samo skupovima pojedinačnih stabala, one se prikazuju kao međusobno povezane zajednice koje funkcioniraju u harmoniji, komuniciraju i dijele resurse na način koji nalikuje ljudskim društvenim sustavima.
