Tijekom zimske sezone, opće je poznato, zaštita od prehlada i infekcija postaje sve zahtjevnija. U to vrijeme ljudi obično jedu obilnije obroke i bave se manje tjelesnom aktivnošću. No, što učiniti za jačanje imunološkog sustava tijekom hladnih dana? Profesor dr Borislav Kamenov, imunolog i pedijatar, nedavno je u redakciji RTS-a govorio o pet krucijalnih pitanja na ovu temu. “Pojedinci često osjećaju umor i kratak dah, što dovodi do sumnje na srčano oboljenje. Stoga ih kardiolozi i pulmolozi pregledaju, samo da bi otkrili da zapravo pate od nedostatka kisika.
Taj nedostatak kisika služi kao temeljni uzrok raznih poremećaja i bolesti koje se razvijaju unutar organizma“, objasnio je profesor Kamenov, a prenosi RTS. “Osim toga, pojedinci mogu pokazivati bljedilo i podočnjake, što se može pripisati problemima s krvnim žilama. Obložen ili bijeli jezik, kao i crveni dlanovi i vrhovi prstiju, također su pokazatelji blagog poremećaja protoka krvi kroz žile. Prema imunologu , osobe s crvenim obrazima mogu imati problema sa svojim krvnim stanicama, zbog čega gube sposobnost pravilne cirkulacije. Kao rezultat, krvne žile u prstima se šire, što dovodi do crvenih žuljeva. Tipično, te osobe također imaju hladne ruke i stopala.
Prema liječniku, Hipokrat je jednom proglasio da se podrijetlo svih bolesti može pratiti u crijevima. Nedovoljna probava ili nedostatak potrebnih enzima mogu biti faktori koji doprinose. Liječnik je dalje objasnio da kada se hrana ne probavlja pravilno, tijelo ima tendenciju da je apsorbira u neprobavljenom stanju.
Prema profesoru Kamenovu, učestalost i dosljednost pražnjenja crijeva (idealno jedno do dva dnevno) služe kao najpouzdaniji pokazatelj zdravlja našeg crijeva. Kada je stolica rijetka ili postoji zatvor, štetni se toksini mogu ponovno apsorbirati u tijelo, povećavajući rizik od raznih bolesti. Osim toga, osjećaj nadutosti i plinova može pomoći u prepoznavanju određene hrane koja nam se možda ne slaže.
Tijekom zimske sezone, čiji imunitet ima tendenciju da bude osjetljiviji?
Prema riječima dr. Kamenova, hladnoća utječe na osobe koje imaju problema s krvnim žilama. Nije nužno da imaju kardiovaskularna stanja; ima mnogo pacijenata koji imaju hladne ruke, ali imaju normalne rezultate skeniranja kontrastom. To se događa jer njihove krvne žile nisu sužene, već su im se stanice slijepile. S druge strane, onima koji su dobrog zdravlja zima nimalo ne smeta. Profesor Kamenov navodi da hladnoća posebno ne utječe na djecu jer njihova tjelesna aktivnost stvara dovoljno topline da ih zaštiti. Međutim, on naglašava štetne učinke onečišćenja zraka na imunitet. Što se tiče prehrane, dr. Kamenov savjetuje umjerenost u konzumiranju mesa i slanine. Osobno više voli janjetinu od svinjetine i piletine.
Prema riječima profesora Kamenova, janjetina je meso koje ima minimalne negativne učinke na organizam. No, ne protivi se posve povremenoj konzumaciji svinjskog mesa. Važno je osigurati da svo meso bude pravilno pečeno i da se ne pretjera. Obje juhe prikladne su opcije i za ljeto i za zimu. Otprilike 90 posto pojedinaca ima neki oblik problema s imunološkim sustavom. Osim toga, značajan broj ljudi ima problema s razinama kalija u svojim stanicama, što dovodi do adhezije stanica. Mnogim pojedincima nedostaju i određeni vitamini, poput vitamina D, a nedostatak kolagena uvelike utječe na cjelokupno zdravlje. Oni koji često imaju hladne ruke i stopala često imaju krvne žile bez kolagena, što ih čini manje elastičnima.
