Iako se odlazak u teretanu općenito smatra pozitivnom aktivnošću, važno je biti oprezan. To je zato što fizički napor može dovesti do stresa na tijelo, a treninzi visokog intenziteta su u korelaciji s većim rizikom od srčanog zastoja i srčanog udara. Stoga je ključno održavati umjerenu rutinu vježbanja i praviti česte pauze kako biste izbjegli prenaprezanje.
Ovo je posebno važno za osobe srednje i starije dobi. Dr Petar Otašević, stručnjak interne medicine i kardiologije i vanredni profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu, istakao je značaj vežbanja u treningu tokom intervjua za MONDO. Međutim, on je također naglasio da bi ljudi srednjih godina i stariji trebali proći individualne zdravstvene preglede prije nego što se upuste u bilo koji režim vježbanja, kako preporučuju medicinski stručnjaci. Prema istim tim medicinskim stručnjacima, preporučljivo je redovno vježbati uz izbjegavanje hrane bogate mastima, šećerom ili ugljikohidratima, poput brze hrane.
Ljekari preporučuju nedjeljno vježbanje do 150 minuta, ali ne mora nužno uključivati treninge u teretani. Svaka vrsta fizičke aktivnosti koja odgovara vašim željama, kao što je hodanje, brzo hodanje, trčanje ili vožnja bicikla, povoljna je za vaše zdravlje. Savjet koji je dao izvor je opreznost i preduzimanje preventivnih mjera, posebno za osobe srednjih godina. Prije nego što se upuste u rutinu vježbanja, posebno onu koja uključuje odlazak u teretanu, profesionalci preporučuju da osobe srednjih godina procijene svoje cjelokupno zdravlje. Ovo bi trebalo uključivati temeljnu srčanu procjenu koja se sastoji od očitavanja krvnog tlaka, laboratorijskih testova, EKG-a i ultrazvučnog skeniranja srca. Takvo ispitivanje je ključno za utvrđivanje sigurnosti vježbe i utvrđivanje optimalnog tempa za nju. Da bi se odredio nečiji maksimalni broj otkucaja srca, potreban je matematički izračun. Govornik napominje da kardio sportovi kao što su trčanje, plivanje, vožnja bicikla i skakanje užeta, koji imaju za cilj poboljšanje izdržljivosti, blagotvorno djeluju na kardiovaskularni sistem. Štaviše, ove aktivnosti su efikasne za sagorevanje kalorija, što je neophodno za održavanje zdrave težine. Doktor potvrđuje da je kardio trening veoma koristan i prikladan oblik vježbanja za pojedince, sve dok je intenzitet treninga prilagođen njihovom fizičkom stanju. Aerobna vježba, koja uključuje sve mišiće, uključujući i srce, dovodi do poboljšane izdržljivosti.
To zauzvrat povećava potrošnju kisika i smanjuje višak masnoće. Međutim, doktor naglašava da osobe u određenim starosnim grupama treba da procene svoje zdravlje pre nego što započnu bilo kakav režim vežbanja. S druge strane, naš stručnjak savjetuje da je važno regulirati rad srca. Prema analizi doktora, važno je osigurati da broj otkucaja srca ne premaši maksimalan broj otkucaja srca pojedinca, koji se može odrediti oduzimanjem starosti od 220. Na primjer, ako neko ima 50 godina, njegov maksimalni broj otkucaja srca bi biti 170 otkucaja u minuti (220 minus 50), a srce ne bi trebalo da pređe ovaj prag. Dodatno, doktor ističe da se maksimalni broj otkucaja srca smanjuje kako osoba stari.
