Pevačica Goga Sekulić odlučila je da javno govori o problemima sa kojima se suočava njen petogodišnji sin. Goga je otkrila da njen sin ima probleme sa govorom i kasni u razvoju. Odlučila je da podeli izazove sa kojima se suočavaju porodice koje imaju slična iskustva kako bi podigla svest o ovoj temi i pružila podršku roditeljima koji se suočavaju sa istim izazovima.
- “Moje dijete je imalo zaostatak u razvoju govora! Sada smo donijeli odluku da idemo logopedu. Kao i svaki dječak, navikao je na uobičajene fraze ‘on na oči, a mama na skokove’, ali bilo je Osnovni problemi u igri Prije nego što je napunio dvije godine, Vasilij me prestao zvati po imenu i tada sam napravio težak izbor da se vratim u Beograd i potražim pomoć od naših lokalnih stručnjaka nevjerojatno izazovan i bolan put,” objasnio je Gorga, a potom nastavio:
U brojnim slučajevima djeca koja su dobrog zdravlja kasne na razgovor. Objašnjenje koje sam dobio jest da se ta kašnjenja pripisuju različitim mutacijama, isključujući autizam kao uzrok jer ta djeca obično reagiraju na početnu mutaciju.Pjevačica je istaknula važnost dosljedne suradnje s djecom.
Rad, rad, rad! To je bit svega. To je izazovno putovanje i za roditelje i za djecu. Socijalizacija igra vitalnu ulogu u ovom procesu. Dječji vrtić ima veliku važnost jer djeci pruža priliku da iskuse prostor, steknu prijateljstva i urone u atmosferu koja ih podržava. Ovaj proces također uključuje de-verbalizaciju i prisutnost logopeda u sezonskoj sobi, naglašavajući njegov značaj. Brojni su načini za pružanje pomoći na ovom putu. Sve se svodi na Božju volju i predanost teškom radu. Napredak je možda spor, ali je manja prepreka. Zato svom djetetu dajem prednost nad karijerom, usvajajući način razmišljanja “ili/ili”. Kad bih morao birati, rado bih odustao od pjevanja. Moj sin komunicira svojim jedinstvenim jezikom… Kad ga savlada, bit će to razlog za slavlje, a svi ćete biti pozvani na veselje – zaključila je pjevačica u razgovoru za “Premijeru”.
BONUS TEKST:
Urbanizacija: Izazovi i Mogućnosti u Gradskom Životu
Urbanizacija je proces koji karakteriše sve veći broj ljudi koji se sele iz ruralnih područja u gradove, tražeći bolje prilike za život, obrazovanje i zapošljavanje. Ovaj trend, koji je globalni fenomen, ima dubok i širok spektar uticaja na društvo, ekonomiju, kulturu i životnu sredinu.
Jedan od ključnih izazova urbanizacije je pritisak na infrastrukturu i resurse gradova. Sa porastom broja stanovnika, gradovi se suočavaju sa povećanim zahtevima za stambenim prostorom, putem, vodom, energijom i drugim osnovnim potrebama. Nedostatak adekvatne infrastrukture može dovesti do gužvi, zagađenja, nestašice resursa i drugih problema koji mogu ugroziti kvalitet života stanovnika.
Pored toga, urbanizacija može dovesti do socijalnih problema, uključujući siromaštvo, nezaposlenost, nejednakost i socijalnu isključenost. Brzi rast gradova može dovesti do neusklađenosti između ponude i potražnje za radnom snagom, stvarajući ekonomske i socijalne tenzije koje mogu destabilizovati društvo.
Međutim, urbanizacija takođe nudi brojne mogućnosti za razvoj i napredak. Gradovi su centri inovacija, kreativnosti i kulturne raznolikosti, pružajući ljudima širok spektar mogućnosti za obrazovanje, zapošljavanje i socijalnu mobilnost. Pored toga, urbanizacija može podstaći ekonomski rast, povećati produktivnost i poboljšati kvalitet života kroz pristup boljim uslugama i infrastrukturi.
Ključni za uspeh urbanizacije je održivi razvoj. To uključuje planiranje gradova na način koji uzima u obzir potrebe i interese svih stanovnika, očuvanje prirodnih resursa i životne sredine, promociju socijalne pravde i inkluzije, kao i izgradnju otpornosti na klimatske promene i prirodne katastrofe.
U suštini, urbanizacija je kompleksan fenomen sa dubokim uticajem na društvo i okolinu. Kroz sveobuhvatan pristup koji uključuje saradnju svih društvenih aktera, možemo raditi na stvaranju gradova koji su prosperitetni, održivi i inkluzivni, pružajući ljudima priliku za bolji život i budućnost.
