– Danas govorimo o ribi, koja je u biti najzdravija namirnica na svijetu. Međutim, treba naprviti razliku između ribe iz more ili rijeke, te one koje jedemo iz konzervi.
Konzervirane sardine, poznate po svojoj nutritivnoj vrijednosti i priznate od strane Američke udruge za srce i kardiovaskularne bolesti kao glavni izvor omega-3 masnih kiselina, nude brojne zdravstvene prednosti. Unatoč tome, određeni pojedinci trebaju biti oprezni kada u svoju prehranu uvrštavaju ovu morsku hranu bogatu hranjivim tvarima. Koje osobe bi se trebale suzdržati od konzumiranja sardina?
Osobe kojima je dijagnosticirana hipertenzija trebaju biti oprezne pri konzumiranju sardina u konzervi zbog visokog sadržaja natrija. Jedna konzerva ove ribe može sadržavati otprilike jednu trećinu preporučenog dnevnog unosa soli, što predstavlja potencijalni rizik za osobe s visokim krvnim tlakom. Osobe koje pate od gihta trebaju se kloniti namirnica koje obiluju tvarima koje se metaboliziraju u mokraćnu kiselinu.
Sardine, kao masna riba, posjeduju povećane količine ovih spojeva. Osobe koje imaju bubrežne kamence trebaju biti oprezne pri konzumiranju sardina zbog povišene razine natrija, jer to potencijalno može doprinijeti razvoju bubrežnih kamenaca. Također je vrijedno napomenuti da mokraćna kiselina, koja je odgovorna za izazivanje gihta, također može igrati ulogu u stvaranju bubrežnih kamenaca. Zaključak Dok sardine nedvojbeno mogu povećati hranjivu vrijednost nečije prehrane, ključno je da osobe s određenim zdravstvenim problemima budu oprezne.
Pri odabiru sardina, posebice onih u konzervama, nužno je voditi računa o individualnim zdravstvenim zahtjevima i ograničenjima. Kako bi se smanjila vjerojatnost pojave bolesti ili ubrzao proces ozdravljenja, preporuča se pridržavati se mediteranskog obrasca prehrane koji daje prednost konzumaciji žitarica, obilje voća i povrća, nezasićenih masnoća dobivenih iz maslinovog ulja i masne ribe te niske razine masni mliječni proizvodi. Mediteranska prehrana može se pohvaliti bogatstvom vlakana, antioksidansa, vitamina, minerala, vrhunskih ribljih bjelančevina, složenih ugljikohidrata, nezasićenih masti i osobito korisnih omega-3 masnih kiselina.
Dok svaki od ovih nutrijenata neovisno potiče dobrobit, oni također zajednički čuvaju zdravlje kardiovaskularnog sustava. Konzumacija ribe nudi brojne zdravstvene dobrobiti. Postoji mnoštvo istraživanja koja pokazuju da osobe koje u svoju prehranu uvrste ribu i plodove mora imaju tendenciju duljeg životnog vijeka. Riba igra ključnu ulogu u mediteranskoj prehrani, poznata je po svojim brojnim zdravstvenim dobrobitima o kojima smo već govorili.
Zdravstvene dobrobiti omega-3 masnih kiselina naširoko su priznate, osobito u odnosu na zdravlje kardiovaskularnog sustava. Ove vrijedne masti igraju ključnu ulogu u očuvanju dobrobiti srca i krvnih žila. Nedavno istraživanje koje su proveli istraživači sa Sveučilišta Harvard pokazalo je da osobe koje redovito u svoju prehranu unose umjerenu količinu ribe bogate omega-3 masnim kiselinama (1-2 porcije tjedno) imaju značajno smanjenje od 36% u riziku od razvoja kardiovaskularnih bolesti.
Važno je napomenuti da su omega-3 masne kiseline nezamjenjive za pravilno funkcioniranje organizma, budući da samo tijelo nema sposobnost njihove učinkovite proizvodnje. Prisutnost EPA i DHA, dviju ključnih omega-3 masnih kiselina, u ribi ključna je za održavanje pravilnog rada srca. Da biste iskusili pozitivan učinak, preporuča se unos minimalno 250 mg EPA i DHA dnevno, cilj koji se lako postiže dosljednom i umjerenom konzumacijom ribe.
Konzumacija plave ribe, posebice tune, bogate omega-3 masnim kiselinama, može učinkovito smanjiti razinu triglicerida u krvotoku. Dobro dokumentirana protuupalna svojstva omega-3 masnih kiselina igraju ključnu ulogu u inhibiciji transformacije kolesterola u aterosklerotski plak. Stoga uvrštavanje tune u prehranu može značajno pridonijeti prevenciji ateroskleroze.
