– Vjerujemo da se apsolutno svi sjećate ljeta 2023 godine, kada smo imali superćelijske oluje u cijeloj regiji. Jako nevrijeme, sa pojavom jakog vjetra, koji je u većini slučajeva bio praćen i gradom, pravio jako probleme na svim domaćinstvima. Letjeli su krovovi, velike poplave, sve je to ono što prati jednu super ćelijsku oluju.
Superćelijska oluja koja se dogodila u srpnju 2023. opustošila je dijelove Srbije i nažalost uz materijalnu štetu izazvala i ljudske žrtve, zbog čega ne treba olako shvatiti da se oluje praćene orkanskim udarima mogu ponovno vratiti. Kao stručnjaku, ima puno smisla izdavati rana i pravovremena upozorenja!
“Sve ukazuje na to da superstanična oluja ponovno dolazi”
Meteorolog amater Ivan Ristić kaže da će se, ako opet bude superćelijske oluje, ponoviti u srpnju. Prema njegovim riječima, sve ukazuje na to da ih možemo očekivati, a pitanje je kako ranije predvidjeti jako nevrijeme s orkanskim udarima, možda i tučom, tzv. ne znam do kraja lipnja.
- – Temperature oceana treba pratiti jer će one odrediti hoće li se dogoditi superćelijska oluja. Na primjer, ako idemo na Jadransko more ili Egejsko more krajem lipnja, u vodu ulazimo polako, nema pritiska, a nema potrebe ni malo zagrijavati ako je temperatura mora već 25-. 26 stupnjeva, rekao je Ristić, vrlo je moguće da će se u srpnju dogoditi superćelijska oluja.
Pojasnio je da je granica superćelijske oluje postavljena na temperaturu mora od oko 27 Celzijevih stupnjeva, a lani je temperatura u Jadranskom moru početkom srpnja dosegla 29 stupnjeva, zbog čega smo se 13. srpnja susreli s nevremenom. 19.
– U kasno proljeće i rano ljeto imat ćemo grubu predodžbu što će se dogoditi, ali trenutno stvari ne izgledaju dobro jer je voda topla. Ove godine nije previše hladno, a Atlantski ocean bilježi najtoplije temperature ikada. Izvorište Golfske struje u blizini afričke obale najtoplije je zabilježeno, što dodatno povećava moguće opasnosti tijekom letova, rekao je Ivan Ristić.
– U Sloveniji se 13. srpnja dogodilo nevrijeme koje je trajalo više od 12 sati i zahvatilo je 5 zemalja uključujući i Srbiju. Prešao je između 1200 i 1500 kilometara. Oluja je jedna od najduže praćenih u Europi. Odnosno, formirala se u jugozapadnoj Sloveniji, nastavila kroz istočnu i sjeveroistočnu Hrvatsku, južnu Mađarsku, sjevernu Srbiju i južnu Rumunjsku da bi se konačno razgranala u zapadnom Crnom moru, rekao je Ivan Ristić.
Podsjeća i na nevrijeme koje se dogodilo 5. kolovoza prošle godine.
– Ciklona nastala u Genovskom zaljevu premjestila se iz sjeverne Italije prema Sloveniji i Hrvatskoj te nastavila prema sjeveroistoku. Prolaskom kroz Jadransko more hladna fronta ciklone skupila je veliku količinu vodene pare koja je bila “pogonsko gorivo” za razvoj i pojačavanje oluje. Dobro razvijeni oblačni sustavi prvo su zahvatili zapadnu Srbiju, a zatim se frontalna zona postupno pomjerala prema istoku i zahvatila cijelu zemlju. Ristić je podsjetio da je nevrijeme u različitim dijelovima Srbije izazvalo grad veličine lješnjaka i teniske loptice.
Jedna od karakteristika superćelijskih oluja je da se kreću vrlo brzo iu često nepredvidivim smjerovima jer su povezane s jakim vjetrovima s viših nadmorskih visina. Kako su meteorolozi ranije objasnili, superćelijski oblaci u Srbiju najčešće dolaze sa zapada i jugozapada, jer je to glavni put kojim vlaga do nas prodire iz Atlantskog okeana.
Najčešće ga nose visinski zapadni vjetrovi, a njegov intenzitet ovisi o tome na što mislimo, jer ponekad to može biti samo velika tuča, ponekad samo jaka kiša, a ponekad ima strašne udare vjetra, ali je puno jači od prosječne oluje znamo.
U našoj zemlji i regiji ne postoji klasifikacija oluja jer se ne javljaju baš često.
Iako su mnogi ljudi prošle godine usporedili superstanične oluje s atomskim bombama, većina stručnjaka odbacila je ovu tvrdnju jer “energija koju oslobađa oluja može biti ekvivalentna atomskoj bombi u smislu energije, ali ne i u smislu učinkovitosti.” Kada oluja dosegne tlo Oslobađa se i troši vrlo malo energije. U atmosferi se troši isparavanjem, kondenzacijom, sublimacijom i raznim toplinskim procesima, ali nema snagu atomske bombe.
Ako grad prati supernevrijeme, štete se mogu smanjiti protugradnom obranom, ali u ovako jakom nevremenu ne postoji način da se spriječi urušavanje grada. Rakete preokreću prirodne procese u pokušaju da zarobe vlagu iz oluja koje stvaraju tuču. Doslovno, pretvaramo vodu u atmosferi u male čestice tuče, ali ne možemo otopiti tuču u oblacima.
Kada očekujemo oluje superćelija, trebali bismo:
Budite spremni na veliku tuču – može oštetiti vanjske zidove, prozore i sl., ugroziti ljude i životinje.
Budite informirani i obratite pozornost na upozorenja i radarske savjete, posebno za sve koji planiraju aktivnosti na otvorenom, kako bi se mogli brzo i sigurno evakuirati u slučaju jake oluje.
Moramo biti spremni na pojavu jakih vjetrova koje ne možemo spriječiti, ali se možemo skloniti i zaštititi od mogućih nezgoda.