– Danas vam donosimo jedan jako koristan savjet, ako u svojoj bašti imate posađene krastavce. Danas se sve veći procenat osoba odlučuje na zaštitu kompletnu zaštitu bašte, ali ipak imamo još uvijek onih koji nemaju plastenik niti ga u stvari želi.
Ako primijetite postupno nicanje plodova na vašim biljkama krastavaca, jednostavan odlazak u kuhinju i brzo pretraživanje na YouTubeu dat će vam potrebne upute za izradu hranjivog rješenja. Ova otopina, sastavljena od jednog sastojka i vode, bit će dovoljna. Brinući se o svojim krastavcima na ovaj način, možete očekivati ubrzanu berbu u znak njihove zahvalnosti. Jednadžba se uvelike oslanja na uključivanje mlijeka kao ključne komponente. U ovom konkretnom kontekstu, značaj razine masti nije od velike važnosti, tako da uključivanje opcija s niskim udjelom masti ne bi trebalo predstavljati nikakav problem.
Za stvaranje gnojiva, savjetuje se pomiješati 1 litru mlijeka sa svakih 10 litara vode, prema preporučenom omjeru. Kako biste osigurali optimalne rezultate, savjetuje se da lagano pomiješate ohlađeno mlijeko s toplom vodom kada ga dodajete, budući da su krastavci neskloni nižim temperaturama. Prije nego što nanesete smjesu na korijenje, dobro pomiješajte mlijeko s vodom u kanti. Mlijeko je visoko hranjivi napitak koji posjeduje jedinstvenu mješavinu korisnih komponenti, pružajući povoljne učinke i na ljude i na biljke. Ne samo da mlijeko ima sposobnost hraniti i poboljšati tlo, ono također opskrbljuje biljke vitalnim elementima u tragovima poput kalija, kalcija i magnezija.
Postojanje bakterija mliječne kiseline služi ne samo kao sredstvo za prevenciju gljivičnih bolesti, već također olakšava proizvodnju esencijalnih vitamina i drugih biološki aktivnih spojeva ključnih za razvoj i održavanje biljaka. Kako bi se zajamčila uspješna gnojidba, ključno je slijediti propisanu količinu kako je navedeno u ovom priručniku. Prevelika koncentracija otopine može nepovoljno utjecati na kiselost tla, prije nego što će pospješiti povoljan rast krastavaca. Kako bi se postigao najbolji rezultat, savjetuje se pažljivo nanijeti jednu litru ovog prirodnog hranjiva izravno na korijen, bilo tijekom jutarnjih ili večernjih sati. Krastavci, znanstveno poznati kao Cucumis sativus, dio su porodice biljaka koja uključuje bundevu, tikvicu, dinju i lubenicu.
Dok je znanstveno klasificiran kao voće koje podsjeća na rajčicu, kolokvijalno se naziva povrćem, pa ćemo i mi usvojiti tu terminologiju. Uzgoj krastavaca može se pratiti sve do Indije, gdje se počeo prakticirati prije otprilike 4000 godina. Od svog nastanka, utjecaj ovog fenomena proširio se prema zapadu, dopirući do Babilona, Grčke, Rima i Amerike, dok se istovremeno probijao prema istoku prema Kini. U moderno doba, ovaj usjev uspješno je proširio svoj uzgoj u gotovo svaki kutak svijeta. Uzgoj krastavaca uključuje uzgoj dvije različite vrste voća.
Postoje dvije vrste krastavaca: krastavci za salatu, koji su namijenjeni za konzumaciju svježi, i krastavci za kiseljenje, posebno uzgojeni za proces kiseljenja. Krastavci za salatu imaju veću veličinu i deblju koru, dok su kiseli krastavci manji i imaju tanju koru; međutim, obje varijante nude jednake prednosti. Sve donedavno, svojstva krastavaca bila su uglavnom zanemarena, za razliku od ostalog povrća. Kako vrijeme prolazi, dinamika promjena ove biljke postaje sve očiglednija, budući da posjeduje prepoznatljivu mješavinu ljekovitih komponenti. Krastavac posjeduje karakteristična antioksidativna, protuupalna i antikancerogena svojstva, a sve zahvaljujući obilju fitonutrijenata. Unutar krastavca postoje tri različite kategorije fitonutrijenata koji se mogu pronaći.
Antioksidativna i protuupalna svojstva krastavca mogu se pripisati njegovim fitonutrijentima, uključujući flavonoide (kao što su apigenin, luteolin, kvercetin i kaempferol), lignane (kao što su pinorezinol, laricirezinol i sekoizolariciresinol) i triterpene (uključujući kukurbitacin A, B , C i D). Ovi spojevi igraju ključnu ulogu u tome da krastavac postane zaista izvanredna hrana. Krastavci sadrže kombinaciju tradicionalnih antioksidansa poput vitamina C, beta-karotena i mangana, koji zajedno djeluju na promicanje vašeg cjelokupnog zdravlja. Danas je široko poznato da je krastavac bogat izvor lignana, posebno laricirezinola, pinorezinola i sekoizolariciresinola, koji su biljni polifenoli.
Fokus istraživanja leži na ova tri lignana, za koje se proučava njihov potencijal u liječenju kardiovaskularnih bolesti, kao i određenih vrsta raka, uključujući rak dojke, maternice, jajnika i prostate. 1. Poboljšanje kardiovaskularnog stanja jedna je od njihovih značajnih prednosti. Uz sadržaj kalija od 152 mg po šalici, krastavci posjeduju sposobnost učinkovitog smanjenja visokog krvnog tlaka zahvaljujući ovom esencijalnom mineralu. Rizik od srčanog udara i drugih kardiovaskularnih bolesti može se značajno smanjiti konzumacijom veće količine ovog minerala.
Studije su otkrile da tek mali dio odraslih osoba, manje od 2%, zapravo zadovoljava preporučeni dnevni unos kalija, koji iznosi 4700 mg. Kao rezultat toga, krastavci pružaju fantastično sredstvo za povećanje unosa ovog elementa u tijelo. Jedno od njihovih korisnih svojstava je sposobnost smanjenja upale. Ekstrakti dobiveni iz svježih krastavaca imaju svojstva koja učinkovito smanjuju upalu.
Protuupalna svojstva krastavaca pripisuju se njihovoj sposobnosti da suzbijaju aktivnost upalnih enzima poput ciklooksigenaze 2, čime se olakšavaju upalni procesi u tijelu. Jedna od prednosti korištenja ovih proizvoda je njihova sposobnost ublažavanja nelagode i boli. Krastavci sadrže flavonoide i tanine koji imaju protuupalna svojstva koja pomažu u sprječavanju oslobađanja slobodnih radikala i ublažavaju bol. Povijesna istraživanja pokazuju da se krastavci već dugo koriste u tradicionalnom liječenju glavobolja.
