Iako se Dragan iz Niša prilično dobro etablirao u Norveškoj, upozorava da život na selu nije šetnja po parku, najbolje pokazuje i njegov primjer. Na primjer, cijena električne energije u Norveškoj je previsoka, dok su cijene hrane i goriva također u porastu. Dragan, koji dolazi iz Niša, do 2007. bio je uspješan poslovni čovjek u zdravstvu. U dobi od 46 godina donio je hrabru odluku da se s cijelom obitelji preseli u Norvešku, potez koji smatra “ludim”. Slijedilo je još jedanaest niških obitelji i sve su podjednako dobro, tvrdi Dragan. Zadovoljstvo je, međutim, relativno, a neki su pojedinci u Norvešku otišli isključivo radi financijske dobiti, što ih čini klasičnim gastarbajterima. Dragan smatra da se pojedinac treba truditi živjeti i zaraditi, a ne samo zaraditi.
Draganova težnja bila je živjeti svoj život i u Norveškoj i u Srbiji, a da pritom još uvijek ima dovoljno sredstava za održavanje svog načina života. Za Mondo je ispričao da je njegov recept za sreću da prihode stekne u Norveškoj, ali da ih potroši u zemljama poput Grčke, Španjolske ili Srbije. Prema njegovim riječima, Srbija je najdivnija. Dragan trenutno živi u Oslu, gdje je djecu upisao u školu i marljivo radi kao medicinski tehničar zadužen za kućnu njegu u zdravstvu. Napomenuo je da Norvežani žive nevjerojatno dugo, poput kornjača 200 godina. U nadolazećim godinama planira obići Norvešku vozeći kamion i na kraju otići u mirovinu s udobnom mirovinom koju bi mogao trošiti gdje god poželi.
No, nema namjeru preostale godine provesti u Norveškoj. Dragan je rekao da plaća u proteklom desetljeću nije rasla, ali su cijene znatno porasle. Srednja klasa obično prima plaću između 3.000 i 4.000 eura. Međutim, za čovjeka koji živi sam u takvim uvjetima nije sigurno živi li luksuznim životom. To se posebno odnosi na Norvešku, gdje su troškovi života znatno porasli zbog ukrajinske krize. Cijene hrane porasle su za više od 100 posto, pa je čak i rutinski odlazak u supermarket šok. Na primjer, dizelsko gorivo je 2007. koštalo samo 9 kruna, a sada je 22,23 krune. Značajno su poskupjeli i najosnovniji artikli poput bijelog kruha ili govedine. Socijalni hleb, omiljen u Srbiji, dostigao je 105 dinara, dok se hleb bez aditiva kreće od 350 do 500 dinara.
Voće i povrće također su skupi; jabuke koštaju čak 400 dinara po kilogramu, krastavci su 280-300 dinara po komadu, a paradajz je između 270 i 400 dinara po kilogramu, u zavisnosti od kvaliteta. Dragan objašnjava da je zbog visokih cijena teško živjeti ugodno. Prema Draganovim riječima, mjesečni najam stana od 80 četvornih metara u Oslu mora iznositi najmanje 1500 eura. Postoji samo mala varijacija u cijenama najma između centra i periferije grada, uz moguću razliku od 200 eura. Dragan spominje i obilje bogatstva u norveškoj državnoj blagajni zbog slučajnog otkrića nafte 1971. Citira procjene iz prošlosti tvrdeći da bi, čak i kad bi sve aktivnosti prestale, bilo dovoljno novca za 150 godina. Trenutačno statistike pokazuju da bi u takvoj hipotetskoj situaciji bilo dovoljno sredstava za idućih 80 godina, smatra Dragan.
