Cilj ovog videa je ponuditi bitne uvide o tome kako potaknuti vaše biljke da još jednom procvjetaju, uključujući optimalnu izloženost sunčevoj svjetlosti, potrebnu vodu za cvjetanje i najučinkovitija gnojiva za poboljšanje cvatnje svih vaših biljaka.
Uvedene su inovativne tehnike za održivi uzgoj voća, povrća i ukrasnog bilja, s fokusom na metode koje izbjegavaju agrotoksične tvari, a da pritom ne stvaraju nikakve troškove.
Nadalje, ovaj pristup naglašava prenamjenu materijala, pretvarajući ih u luksuzne predmete. Postoje razne strategije za sadnju, zalijevanje, aranžiranje i povećanje estetske privlačnosti vaših biljaka.
BONUS TEKST:
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) prepoznala je usamljenost kao veliki globalni zdravstveni problem, a stručnjaci upozoravaju da je njezin utjecaj na smrtnost sličan opasnosti pušenja 15 cigareta dnevno. Ovaj fenomen nadilazi geografska ograničenja, manifestirajući se kao svjetski javnozdravstveni izazov koji utječe na sve aspekte zdravlja, dobrobiti i razvoja.
- “Ravnodušna prema dobi ili granicama, društvena izolacija utječe na pojedince univerzalno”, izjavio je Kido Mpemba, predstavnik Afričke unije pri WHO-u, a prenosi Guardian. Američki kirurg Vivek Murthy ističe da zdravstvene posljedice usamljenosti mogu biti jednako štetne kao i pušenje petnaest cigareta dnevno i predstavljaju veći rizik od onih povezanih s pretilošću i nedovoljnom tjelesnom aktivnošću.
Iako se usamljenost često doživljava kao problem koji uglavnom pogađa stanovništvo u razvijenim zemljama, Marty je istaknuo da jedna od četiri starije odrasle osobe u svim regijama svijeta doživljava osjećaj izoliranosti. Među ovom demografskom skupinom, osjećaj usamljenosti korelira s 50 posto povećanim rizikom od razvoja demencije i 30 posto povećanim rizikom od moždanog udara.
Utjecaj usamljenosti na živote mladih je znatan, a procjene pokazuju da se otprilike pet do petnaest posto adolescenata susreće s osjećajem izoliranosti; konkretno, ta brojka iznosi 12,7 posto u Africi i 5,3 posto u Europi. Fenomen socijalne izolacije korelira s nastankom kardiovaskularnih bolesti i raznih oblika raka. Rezultati istraživanja objavljeni u časopisu “Nature” otkrivaju da su slučajevi društvene izolacije i usamljenosti povezani s povećanim rizikom od smrtnosti iz svih razloga, pri čemu se taj rizik potencijalno povećava za čak 29 posto.
- Studija je obuhvatila više od 2,2 milijuna sudionika iz različitih globalnih populacija. Utvrđeno je da je društvena izolacija povezana s povećanim rizikom od smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, dok su osobe s rakom dojke koje su se suočile s društvenom izolacijom pokazale povećanu stopu smrtnosti povezane s rakom. Istraživanje na kraju zaključuje da posljedice epidemije usamljenosti sežu izvan dobrobiti pojedinaca; oni također utječu na ljudske zajednice u cjelini.
Zajednice koje karakterizira povećana socijalna kohezija pokazuju smanjene stope bolesti i ukupne smrtnosti u usporedbi s onima koje posjeduju ograničeni društveni kapital. Osim toga, te zajednice pokazuju povećanu otpornost na prirodne katastrofe i manje se susreću s nasiljem. Kao rezultat toga, jačanje društvene povezanosti postalo je kritično javnozdravstveno pitanje, usporedivo s inicijativama usmjerenim na rješavanje problema s konzumacijom duhana, pretilošću i ovisnošću o supstancama.
Istraživači studije naglašavaju nužnost ulaganja u strategije za ublažavanje sveprisutnog problema usamljenosti. Predložene metode obuhvaćaju poboljšanje socijalne infrastrukture uspostavljanjem zajedničkih prostora i aktivnosti koje potiču društveni angažman, razvojem javnih politika koje naglašavaju važnost njegovanja povezanosti i uključivanjem zdravstvenog sektora u prepoznavanje i pružanje podrške pojedincima koji bi mogli biti u opasnosti od izolacije.
Zaključak nedvosmisleno ukazuje da će prethodno navedene strategije zahtijevati znatna ulaganja i suradnju između različitih dionika. Međutim, društvene i ekonomske posljedice nedjelovanja previše su značajne da bi se zanemarile. Rješavajući probleme društvene izolacije i usamljenosti, imamo priliku poboljšati dobrobit pojedinca i potaknuti nastanak zdravijih, otpornijih zajednica koje služe interesima svih.
