Majka Miroslava Ilića bila je najvažnija žena u njegovom životu. Preminula je kada je pevač imao samo 25 godina.Nikad mi nije bilo teže. Proklinjao sam novac, turneju, karijeru, pesmu… Čak sam se zarekao da više nikad neću uzeti mikrofon u ruke.
- Pjevačica je izrazila osjećaj da im je pjesma kao da im je oduzela posljednje trenutke s voljenom osobom. Nakon povratka iz Bugarske i ponovnog susreta s majkom, bili su itekako svjesni da je njezino vrijeme ograničeno. Pjevačica se živo prisjeća njihovog posljednjeg susreta koji im je ostavio neizbrisiv trag u sjećanju.
U svojim riječima mi je prenijela duboku istinu: “Sine, tvoj život je utjelovljen u tvojoj pjesmi, ona je hrana za buduće generacije.” Imperativ je prepoznati da vaša pjesma ima ogromnu vrijednost za nebrojene pojedince. Razmjer sreće koji donosite ljudima s kojima se nikada niste susreli ili ih vidjeli ostaje vam nepoznat.
Pjevač je izrazio najveću zahvalnost svojoj majci koja mu je usadila ljubav prema pjevanju. Ponizno je zatražio da nastavi krasiti svijet svojim melodičnim glasom, uvjeravajući je da će pronaći utjehu u zamišljanju njezinih zadivljujućih izvedbi i radosti koju donosi drugima. Svečano ju je zamolio da mu obeća da nikada neće prestati pjevati, sve dok joj je glas jak i zov glazbe odzvanja u njoj. Ova iskrena izjava dovela ga je do zaključka da bi njegovo vječno prebivalište trebalo biti upravo u selu u kojem je prvi put otkrio svoje glazbene korijene.
Miroslav otvoreno priča o nekima neugodnoj temi: on i supruga već su rezervirali dio zemljišta na groblju u Mrčajevcima. Za Miroslava je ova lokacija značajna jer je blizu počivališta njegovih roditelja. Uvažavajući priznanje drugim sredinama, Miroslav nepokolebljivo odabire Mrčajevce kao krajnju destinaciju.
BONUS TEKST:
Mentalno zdravlje je jedan od ključnih aspekata opšte dobrobiti pojedinca i društva. Ono obuhvata emocionalno, psihološko i socijalno blagostanje, koje omogućava osobi da se nosi sa stresom, suočava sa izazovima života, gradi zdrave odnose i ostvaruje svoj puni potencijal. Međutim, sve veći broj ljudi širom sveta suočava se sa različitim mentalnim izazovima, što naglašava važnost promocije mentalnog zdravlja i pružanja podrške onima kojima je potrebna.
Jedan od najčešćih problema sa kojima se ljudi suočavaju jeste depresija. Depresija je ozbiljan mentalni poremećaj koji utiče na raspoloženje, ponašanje i kvalitet života pojedinca. Osobe koje pate od depresije mogu doživeti osećaj tuge, beznađa, gubitka interesa za aktivnosti koje su nekada uživali, kao i fizičke simptome poput umora, promena u apetitu i spavanju. Važno je prepoznati simptome depresije i potražiti stručnu pomoć kako bi se pružila odgovarajuća terapija i podrška.
Pored depresije, anksioznost je još jedan uobičajeni problem mentalnog zdravlja. Anksioznost može se manifestovati kao intenzivan strah, briga ili osećaj napetosti koji ometaju svakodnevne aktivnosti i funkcije. Postoje različiti oblici anksioznih poremećaja, kao što su opšti anksiozni poremećaj, panični poremećaj, socijalna anksioznost i fobije. Kao i kod depresije, važno je pružiti podršku osobama koje pate od anksioznosti i omogućiti im pristup adekvatnom tretmanu.
Dodatni izazovi za mentalno zdravlje mogu proisteći iz stresa, traume, gubitka, poremećaja spavanja ili zloupotrebe supstanci. Ovi faktori mogu doprineti razvoju različitih mentalnih poremećaja ili pogoršati postojeće stanje. Važno je naučiti efikasne strategije za upravljanje stresom, traumom i drugim životnim izazovima, kao što su vežbe opuštanja, tehnike disanja, terapija i podrška zajednice.
Kako bismo ojačali mentalno zdravlje pojedinaca i društva u celini, potrebno je da se smanji stigma oko mentalnih poremećaja i da se omogući pristup kvalitetnoj mentalnoj zdravstvenoj zaštiti. Edukacija o mentalnom zdravlju treba da bude deo svakog obrazovnog sistema, a podrška i razumevanje trebaju biti dostupni svima koji se bore sa mentalnim izazovima. Važno je takođe promovisati zdrav način života koji uključuje redovnu fizičku aktivnost, zdravu ishranu, dovoljno sna i održavanje zdravih socijalnih veza.
U krajnjoj liniji, briga o mentalnom zdravlju treba da bude prioritet za svakog pojedinca i društvo u celini. Kroz podršku, razumevanje i pravovremenu intervenciju, možemo stvoriti okruženje u kojem se svi osećamo prihvaćeno, podržano i sposobni da ostvarimo svoj puni potencijal.
